Suvlasnici zgrade
onošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pojavio se i pojam suvlasnici, odnosno suvlasnička zajednica. Suvlasnik zgrade je fizička ili pravna osoba koja u zgradi ima vlasništvo nad stanom ili nekim drugim prostorom. S obzirom da svi žive u svojevrsnom kućanstvu znači da su dužni, osim za svoj posebni dio vlasništva, brinuti se odgovorno i za nekretninu u cijelosti (zajedničke uređaje i dijelove i sl.).
Osnovne, svakodnevne odredbe ponašanja suvlasnika i ostalih korisnika navedene su u kućnom redu, a osnovni dokument o odnosima suvlasnika je Međuvlasnički ugovor.
Osnovne prava i obveze suvlasnika su: izabrati ovlaštenog predstavnika suvlasnika zgrade, izabrati upravitelja zgrade, izabrati izvršitelje redovnih i vanrednih poslova održavanja zgrade, odlučivati o provođenju redovnih i vanrednih poslova održavanja zgrade, sudjelovati u poslovima održavanja zgrade, provoditi i poštivati sva zakonska rješenja državne i lokalne uprave i samouprave koja se odnose na zgrade i druga prava i obveze iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Suvlasnik je dužan za stan ili drugi prostor u svom vlasništvu kao i za pripadajuću infrastrukturu i uređaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta. Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s izvršavanjem dužnosti, ili zbog njezina neizvršavanja, odgovara im onaj suvlasnik čija je to bila dužnost održavanja, a ako je to bila dužnost više suvlasnika – oni odgovaraju za tu štetu solidarno.
Suvlasnik je dužan dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. Imovinsku štetu koju u svezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno.
Svaki suvlasnik je ovlašten i dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja, a i štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasništvo u korist određenoga suvlasničkoga dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. Kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika.
Radi urednog funkcioniranja zgrade, ažurne evidencije suvlasnika te izdavanja računa za zajedničku pričuvu najčešće je međuvlasničkim ugovorom uređeno da su prilikom promjene vlasništva određenog posebnog dijela (stana, poslovnog prostora i sl.) „stari” ili „novi” vlasnik dužni prijaviti navedenu promjenu ovlaštenom predstavniku suvlasnika i upravitelju zgrade te kao dokaz tome dostaviti i adekvatnu dokumentaciju (kupoprodajni ugovor, vlasnički list, ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju i sl.)
onošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pojavio se i pojam suvlasnici, odnosno suvlasnička zajednica. Suvlasnik zgrade je fizička ili pravna osoba koja u zgradi ima vlasništvo nad stanom ili nekim drugim prostorom. S obzirom da svi žive u svojevrsnom kućanstvu znači da su dužni, osim za svoj posebni dio vlasništva, brinuti se odgovorno i za nekretninu u cijelosti (zajedničke uređaje i dijelove i sl.).
Osnovne, svakodnevne odredbe ponašanja suvlasnika i ostalih korisnika navedene su u kućnom redu, a osnovni dokument o odnosima suvlasnika je Međuvlasnički ugovor.
Osnovne prava i obveze suvlasnika su: izabrati ovlaštenog predstavnika suvlasnika zgrade, izabrati upravitelja zgrade, izabrati izvršitelje redovnih i vanrednih poslova održavanja zgrade, odlučivati o provođenju redovnih i vanrednih poslova održavanja zgrade, sudjelovati u poslovima održavanja zgrade, provoditi i poštivati sva zakonska rješenja državne i lokalne uprave i samouprave koja se odnose na zgrade i druga prava i obveze iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Suvlasnik je dužan za stan ili drugi prostor u svom vlasništvu kao i za pripadajuću infrastrukturu i uređaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta. Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s izvršavanjem dužnosti, ili zbog njezina neizvršavanja, odgovara im onaj suvlasnik čija je to bila dužnost održavanja, a ako je to bila dužnost više suvlasnika – oni odgovaraju za tu štetu solidarno.
Suvlasnik je dužan dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine. Imovinsku štetu koju u svezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno.
Svaki suvlasnik je ovlašten i dužan bez odgađanja prijaviti zajedničkom upravitelju štete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine kojima taj upravlja, a i štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasništvo u korist određenoga suvlasničkoga dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. Kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika.
Radi urednog funkcioniranja zgrade, ažurne evidencije suvlasnika te izdavanja računa za zajedničku pričuvu najčešće je međuvlasničkim ugovorom uređeno da su prilikom promjene vlasništva određenog posebnog dijela (stana, poslovnog prostora i sl.) „stari” ili „novi” vlasnik dužni prijaviti navedenu promjenu ovlaštenom predstavniku suvlasnika i upravitelju zgrade te kao dokaz tome dostaviti i adekvatnu dokumentaciju (kupoprodajni ugovor, vlasnički list, ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju i sl.)